Nedjelja – dan odmora u Gospodinovoj prisutnosti
2. lipnja 2024.
9. NEDJELJA KROZ GODINU (B)
DUHOVNA MISAO. 9NKG.B
Nedjelja je dan Kristov. Zbog spasenjskog djela, kojem je vrhunac uskrsnuće od mrtvih, nedjelja je uvijek priziv Uskrsa, ona je tjedni Vazam.
Nedjelja je prvi dan, dan kozmičkog stvaranja, dan stvaranja svjetla, a uskrsnuće je novo stvaranje, dan spomena na spasenje koje nam je Krist darovao po pashalnom otajstvu.
Nedjelja je i dan Crkve u koji se kao zajednica okuplja na euharistijsko slavlje koje je srce svake nedjelje. Proslavljamo uskrsloga Krista, prisutnog među nama koji smo okupljeni u njegovo ime. Euharistija je izvorište Crkve, ona ju hrani i oblikuje.
Nedjeljna misa je doživljaj iskustva apostola na dan uskrsnuća kada im se okupljenima ukazao Isus. Nedjelja je i dan čovjeka, dan radosti zbog susreta stvorenja sa Stvoriteljem. Svetkovanje dana Gospodnjega pomaže čovjeku da dublje proživi svoju ovisnost o Stvoritelju i poziv na sudjelovanje u njegovu djelu.
Nedjelja nam uvijek mora biti dan susreta s Gospodinom koji nam jedino može dati pravi odmor, ovdje i u vječnosti.
Ulazak u božanski život
26. svibnja 2024.
PRESVETO TROJSTVO
DUHOVNA MISAO. PRESV.TROJSTVO.B
Središnje otajstvo kršćanstva je vjera u Presveto Trojstvo. Dok se Bog u Starom zavjetu otkriva kao jedan i jedini, utjelovljenje Riječi Božje predstavlja nam Boga kakav je u sebi: on je zajedništvo Oca i Sina i Duha Svetoga. Ni najveći teolozi u povijesti Crkve nisu uspjeli razložiti jednog Boga u tri božanske osobe. Trojstveni Bog nije produkt ljudske imaginacije već istina koju Bog o sebi objavljuje.
Objava Presvetog Trojstva poseban je izraz Božje ljubavi prema čovjeku jer se Bog želi čovjeku predstaviti, otvoriti mu se, uvući ga u svoj božanski život. Taj ljudski ulazak u Boga ne ostvaruje se samo po prelasku s ovoga svijeta. Ulaženje čovjeka u božanski život ostvaruje se po krštenju, sakramentu koji je preduvjet ostalih sakramenata. Po krštenju smo doslovno uronjeni u Oca i Sina i Duha Svetoga, ušli smo u neraskidiv odnos s Bogom koji nas je uzeo za svoju djecu. Budući da je Bog jedinstven te nas uvlači u zajedništvo božanskih osoba, onda je i ljudsko zajedništvo, prožeto ljubavlju, znak da smo ipak shvatili nešto od otajstva Presvetoga Trojstva.
To nam je poticaj da živimo zajedništvo kojem je temelj odnosa ljubav, tj. dobro drugoga. Takvim životom postižemo milost da naša vječnost bude otkrivanje tajne trojedinoga Boga.
Duh Sveti nas čini Božjom prisutnošću u svijetu
19. svibnja 2024.
PEDESETNICA - DUHOVI
DUHOVNA MISAO. PEDESETNICA-DUHOVI
O Duhu Svetom se često u teologiji govori kao o „zaboravljenom Bogu“, jer se molitve i pobožnosti uz Oca i Sina češće upućuju nekim svecima nego li ovoj božanskoj osobi. Duh Sveti je jedinstvo Oca i Sina, pa tako i svih nas koji u njega vjerujemo. On nije samo poticaj svetopisamskih tekstova već i ključ kojim se jedinim može otvoriti riznica pisane Božje riječi.
Taj Duh, kako kaže Isus, uzima od onoga što je Isusovo, a ono što pak pripada Sinu jest i Očevo, čime se želi naznačiti jednakost triju božanskih osoba, jer samo Bog može objaviti Boga.
Po Isusovom odlasku, Duh je trajna Božja prisutnost, on postaje učitelj kao što je to bio Isus. Duh Sveti je bio prisutan kod stvaranja svijeta, kod začeća Sina Božjega u krilu Marije Djevice, ali i na početku djelovanja Crkve. Možemo reći da je Pedesetnica novo stvaranje, tj. vraćanje u Božju prisutnost. Ulazeći u nas, Duh Sveti nas čini Božjom prisutnošću u svijetu. Svako otajstvo, pa tako i otajstvo Duhova nama je neshvatljivo i nije ga moguće ograničiti u naš ljudski rječnik.
Ono što se može jasno reći jest da se po današnjoj svetkovini slavi početak javnog djelovanja Crkve. To je naš zadatak: izaći iz svoje prividne sigurnosti te naviještati Isusovu istinu.
Molitva Sina Božjega za nas
12. svibnja 2024.
SEDMA VAZMENA NEDJELJA (B)
DUHOVNA MISAO. 7VAZ.B
Evanđeoski ulomak Sedme vazmene nedjelje donosi pred nas dio Isusove molitve koju je uputio na Posljednjoj večeri.
Dirljivo je to da sam Sin Božji upućuje molitvu za nas koji se nalazimo pred izazovima svijeta. Isus prije svega moli da budemo s njime povezani kao što je on s Ocem, da budemo jedno sa Sinom Božjim.
On želi da naš život bude vršenje Očeve volje kako se to ostvarilo u Isusovu životu. Isus moli za nas da bismo osnaženi snagom odozgo mogli izvršiti svoje poslanje na ovome svijetu kojemu smo poslani navijestiti radosnu vijest spasenja. Isus moli za nas da se uspijemo boriti protiv zamamnosti ovoga svijet, svjesni kako naša domovina nije ovdje već smo samo na jednom proputovanju prema vječnoj domovini. Isus moli Oca da nas sačuva i posveti. To je njegov dar nama da budemo zaštićeni od zla i da ustrajemo na putu suobličavanja njemu samome.
Stoga živimo i širimo kršćanske ideale, uputimo s vjerom svoje molitve Bogu, dajmo se sačuvati u njegovoj istini kako bi nas on sačuvao za život vječni.
