Izgradnja (nove) crkve
Kajzerčani i župna crkva
Kada je u ožujku 1969. godine nastala samostalna župa na Kajzerici već tada se postavilo pitanje crkvenog prostora gdje bi vjernici mogli slaviti svoje vjerske obrede. To je bio uvjet da se župa mogla osamostaliti, u protivnom sâm pravni čin odvajanja bio bi nelogičan.
Postojeći dokumenti ukazuju da je od samih početaka župe bilo riječi o gradnji crkve na Kajzerici i da je komunikacija između tadašnjih gradskih službi i crkvenih predstavnika postojala. U pismenoj komunikaciji provlači se nejasan urbanistički plan o budućnosti Kajzerice kao naselja, hoće li ostati obiteljske kuće ili će biti dopuštena gradnja urbanog naselja za desetak tisuća stanovnika. A dobiti dozvolu za gradnju crkve u "ona" vremena je bila utopija.
Osnivanjem samostalne župe je crkvenom vodstvu bilo jedino moguće rješenje ili imperativ kupiti neku obiteljsku kuću i u njoj, uz dopuštenje tadašnjih državnih vlasti, urediti sakralni prostor koji će župljanima služiti kao kapela ili crkva. Ipak ni prikladnu kuću nije bilo lako naći od mogućih koje su na prodaju. Bilo je kod prodavatelja i straha kuću prodati "crkvi". Tek je 7. rujna 1970. godine ipak pronađena jedna kuća u IX. Podbrežju i kupljena za 90 tisuća dinara (oko 26 tisuća DM, nap.a.). Pristupilo se dogradnji i preuređenju u prizemlju. Kapela je blagoslovljena i prva javna služba Božja bila je na Božić 1970. godine. Ona je u takvom stanju ostala sve do početka devedesetih kada je zaslugom tadašnjeg župnika fra Dominika Nedjeljka Sliškovića proširena, preuređena na najvišoj razini sakralnog objekta. Župnik je tada znao reći da imamo „tri crkve“ jer proširivani prostor nije jedinstvena cjelina, te vjernici iz druge ili treće „crkve“ uopće ne mogu vidjeti svetište s oltarom. Zato je u trećem dijelu postavljen ekran kako bi vjernici bogoslužje mogli pratiti (polu)izravno i sudjelovati u njemu.
O ovome možete saznati više na ovoj web-stranici u rubrici "Župna kronika".
Svaki je župnik, a bila su s današnjim vlč. Željkom Nestićem desetorica, tražio mogućnosti za odgovarajuću lokaciju i gradnju „prave“ crkve, jer ondašnja i današnja crkva na Kajzerici ni po čemu nije odgovarajuća za osmišljene pastoralne aktivnosti.
Željena crkva na Kajzerici je i dalje samo u željama i planovima. Očekujemo o tome aktivniju ulogu naših župljana u sukladnoj suradnji sa župnikom.
Glede gradnje župne crkve na Kajzerici postoje u župnom uredu dokumenti koji su tijekom godina nastali korespondencijom župe s nadležnim gradskim službama ili Nadbiskupijom. (pek)