Naša obitelj slavi crkvenu godinu
Nova godina
Nadnevkom 1. siječnja počinje jedna nova, građanska godina. Uzvikujemo „Živjeli!“ - „Sretna vam Nova godina!“ Bilo bi dobro tom danu pridati odgovarajuće značenje. Osmoga dana poslije Božića slavi se blagdan Bogorodice Marije i Svjetski dan mira.
Sve što je prvo, za svakog čovjeka je vrlo značajno: rođendan, s kojim je označena i prva životna godina; prva ljubav, koja može promijeniti i cijeli naš život; prvo dijete, koje otac i majka dobivaju u obitelji. Dakle, i 1. siječnja, Nova godina, stoji pred nama kao neispisani list.
Narodi za početak godine uzimaju različita vremena. Židovska godina još i danas počinje u rujnu; Rimljani su npr. 1. ožujka slavili početak godine. Na to nas podsjećaju nazivi mjeseci: rujan (september, 7. mjesec), listopad (october, 8.), studeni (november, 9.) i prosinac (december, 10.). Pokušaj kršćanstva, da Bogojavljenje 6. siječnja ili Božić budu uzeti kao početak Nove godine, nije uspio.
Ima zemalja gdje je običaj pucanja na Staru ili Novu godinu, a to se odnosi na izgon zlih duhova. Neki opet imaju druge običaje: lijevanje olova, bacanje cipela ili druge slične običaje koji se odnose na budućnost. Ni danas ne bi smjeli imati veće značenje osim da nas uveseljavaju.
U novu godinu bilo bi dobro ući s dobrim odlukama kao npr. smršavjeti, pušiti manje, više se zauzimati za obitelj, briga za okoliš... Ali ako nema međusobnog obiteljskog ili prijateljskog potpomaganja u izvršavanju ovih odluka, ubrzo ćemo opet upasti u uobičajenu svakodnevicu.
Prijedlozi
• Svaki član obitelji napisat će svoju dobru odluku, koja će se pročitati svakoga prvog u mjesecu.
• Svojoj kumčadi u siromašnim zemljama ili u blizini, uz novac koji dajemo, dometnut ćemo i kolače, koje ćemo sami ispeći.
• Po starom običaju, pohodit ćemo svoju krštenu ili krizmanu kumčad i zaželjeti im sve najbolje u Novoj godini.
